Dobrodošli na stranice
<!-- Google Tag Manager -->
<script>(function(w,d,s,l,i){w[l]=w[l]||[];w[l].push({'gtm.start':
new Date().getTime(),event:'gtm.js'});var f=d.getElementsByTagName(s)[0],
j=d.createElement(s),dl=l!='dataLayer'?'&l='+l:'';j.async=true;j.src=
'https://www.googletagmanager.com/gtm.js?id='+i+dl;f.parentNode.insertBefore(j,f);
})(window,document,'script','dataLayer','GTM-XXXX');</script>
<!-- End Google Tag Manager -->
Jigoro Kano
Judo (jap. 柔道) je borilačka vještina i olimpijski sport nastao kao skup probranih tehnika iz džiju-džicua. Džiju-džicu je u to vrijeme u Japanu bilo zajedničko ime za sve borilačke vještine (udaračke i hrvačke). Tada je osnivač juda – Jigoro Kano, koji je savladao nekoliko stilova džiju-džicua, odlučio uzeti ono najbolje od svakog stila i odbaciti nepotrebno. Sa svojih 9 učenika osnovao je institut Kodokan i razvijao ono iz čega će nastati judo (na japanskom jeziku Nježni put). Judo je postao iznimno popularan već 1886 god. i od tada je ubrzo postao dio japanskog školskog obrazovanja, a počeo se širiti i po cijelom svijetu. Judo je ušao u program Olimpijskih igara na OI u Tokiju 1964. godine. Dobrobiti juda u sferi razvoja djece i prevencije nasilja prepoznate su i u nekim zemljama te se judo uspješno uvodi u obrazovne programe pa tako i u Hrvatskoj gdje je postao izbornom aktivnošću u osnovnim školama.
Jigoro Kano, osnivač juda, definirao je ovaj moralni kodeks koji bi svaki judoka trebao slijediti
-
ULJUDNOST - Reigi
Biti ljubazan prema drugim ljudima
-
HRABROST - Yuki
Suočiti se sa teškoćama bez straha
-
ISKRENOST - Makoto
Biti iskren prema sebi i drugima
-
ČAST - Meiyo
Biti pošten u uvjerenjima i djelima
-
SKROMNOST - Kenkyo
Nemojte biti tašti i hvalisavi
-
POŠTOVANJE - Sonkei
Poštujte sebe i druge
-
SAMOKONTROLA - Jisei
Imati kontrolu nad sobom i svojim postupcima
-
PRIJATELJSTVO - Yujo
Biti dobar prijatelj koji je od pomoći
JUDO MORALNI KODEKS JIGORA KANA
Zašto je judo dobar za djecu?
Judo je dobar jer utječe na sve sposobnosti, na kompletan razvoj djeteta, od snage, koordinacije, izdržljivosti, mentalnih sposobnosti, drugim riječima judo utječe na cjelokupan psihofizički razvoj djeteta.
-
1. jednaka mogućnost bavljenja za djevojčice i dječake
-
2. tjelesna konstitucija nije nikakva prepreka za treniranje
-
3. osnovni elementi juda su padovi koje je, sigurnosti radi, poželjno poznavati
-
4. utjecaj na sve motoričke i funkcionalne sposobnosti
-
5. razvoj svih mišićnih skupina bez zapostavljanja određenih regija tijela
-
6. postizanje psiholoških dobrobiti (judo kao japanska vještina počiva na moralnim i etičkim načelima): stječe se samokontrola, samopoštovanje, poštovanje prijatelja i suparnika, socijalizacija, smanjuje se anksioznost, uči pridržavanju pravila itd.
-
7. usavršavanje elemenata juda svakako je poželjno u svrhu samoobrane koju je uvijek dobro poznavati
-
8. sastavni dio treninga juda čine jednostavni i složeni gimnastički i akrobatski elementi
-
9. u treningu juda nema udaraca (uče se padovi, zahvati držanja, bacanja i sl.)
-
10. osobine, sposobnosti i vještine stečene na judu mogu pružiti povoljnu osnovu za uspjeh u ostalim sportovima
-
11. u judu postoji stupnjevanje napretka polaganjem pojaseva gdje dijete doživljava vizualan i opipljiv napredak u svojim znanjima što doprinosi stjecanju sve bolje slike o sebi
-
12. znanstvena istraživanja: usporedbom dječaka judaša i dječaka koji se nisu bavili sportom (dob 11 i 12 g.), utvrđene su značajne razlike u korist dječaka judaša u gotovo svim antropološkim obilježjima (Sertić i sur.) dok su u dječaka judaša u dobi od 13 godina utvrđeni bolji rezultati u 7 od 11 varijabli za procjenu antropološkog statusa u odnosu na dječake koji se nisu bavili sportom, ali i njihove vršnjake koji su trenirali neki drugi sport (Vračan, Sertić, Segedi)
-
13. iako u manjoj mjeri postoje i ekipna natjecanja, judo je prije svega individualan sport u kojemu pojedinac ovisi o sebi i svojim sposobnostima stoga je za pretpostaviti kako može povoljno utjecati na samostalno rješavanje različitih prepreka koje će život postavljati
-
14. treninzi se provode na strunjačama koje omogućuju sigurnost vježbanja
-
15. judo je sport za sve: djeca, vrhunski natjecatelji u funkciji sportske samoaktualizacije, rekreativci, veterani, djeca s poteškoćama u razvoju, kao i osobe s invaliditetom mogu u judu pronaći svoje zadovoljstvo
Kada početi trenirati judo?
Ako je dijete sposobno saslušati i razlučiti postavljeni zadatak trenera koji je jasan i precizan (u mlađe djece najčešće popraćen specifičnim igrama sa zanimljivom vizualizacijom i/ili imitacijom, ali i jasno definiranim ciljem), tada je spremno pohađati treninge juda. Djeca su tada povjerena treneru, koji će koristiti najbolja metodska rješenja u svrhu napretka djeteta u sposobnostima prema senzitivnim fazama njihova razvoja.
Judo je bazični sport!
U judu postoji širok spektar tehnika stoga bez obzira na tjelesnu visinu i težinu, svatko može razviti svoje prednosti. Ukoliko se djeca odluče za nastup na natjecanjima, u svrhu ravnopravnosti uvijek postoje dobne i težinske kategorije.
Iako borilački i kontaktan sport, oba ga spola mogu prakticirati bez ikakvih barijera obzirom na kimono kao obveznu opremu. Što se spola tiče, u Hrvatskoj je osim dječaka sve veći odaziv i djevojčica.
Osnovu juda predstavlja svladavanje padova koji mogu pomoći i prilikom prizemljenja u ostalim sportovima, ali i važnije, u svakodnevnim aktivnostima u svrhu izbjegavanja ozljeda. Ovo je jedan od rijetkih sportova koji utječe na sve motoričke (koordinacija, brzina, snaga, ravnoteža, fleksibilnost, agilnost, izdržljivost, kao i preciznost prilikom izvođenja tehnika) i funkcionalne (aerobne i anaerobne) sposobnosti, kao i na sve mišićne skupine što prevenira eventualne deformacije tijela uslijed nošenja teških torbi i sličnih aktivnosti koje su pred djecu gotovo svakodnevno postavljene.
Vrlo je važno spomenuti kako za bavljenje judom nisu potrebna značajna materijalna sredstva čemu svjedoči prakticiranje juda i u najsiromašnijim zemljama svijeta. Judo karakteriziraju pokreti i rotacije po svim osima te velik broj nepredvidivih situacija koje sportaš nastoji riješiti. Iako dominantno sport snage, valja naglasiti kako je za mlađe dobne kategorije koordinacija u judu najvažnija sposobnost te se njoj na treningu posvećuje velika pažnja.
Judo je jedan od sportova koji omogućuju pravilan rast i psihofizički razvoj jer utječe na čitav niz osobina i sposobnosti stoga je kao takav preporučljiv djeci od vrlo rane dobi, neovisno o spolu, sposobnostima i tjelesnoj konstituciji. Roditelji koji upišu svoje dijete na judo, mogu biti sigurni kako su za njega napravili nešto dobro.
Izvori: https://www.24sata.hr/sport/kada-je-vase-dijete-spremno-za-sport-i-zasto-izabrati-judo-442647
Luka Leško, magistar kineziologije i majstor juda.